Predavači

BLAŽENKA KOS

Kružno gospodarstvo u mljekarskom sektoru – razvoj novih biotehnoloških procesa

Dr. sc. Blaženka Kos je redovita profesorica u trajnom zvanju Sveučilišta u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (SUZG PBF). Diplomirala je 1992., magistrirala 1996., a doktorirala 2001. pod mentorstvom prof. dr. sc. Jagode Šušković na SUZG PBF-u. Uključena je u obrazovanje studenata preddiplomskih, diplomskih, specijalističkih i doktorskog studija na UNIZG FFTB, kao i u međunarodni prijediplomski program „Plavo gospodarstvo i rast“ (EU-CONEXUS Minor) i diplomski program „Molekularna i industrijska biotehnologija“ na Sveučilištu Insubria u Italiji. Kao istraživačica ili voditeljica projekata, uključujući suradnju s industrijom i projekte Centra inzvrsnosti za BioProspecting Jadranskog mora, koautorica je izvornih znanstvenih radova citiranih više od 2500 puta u WoS-u s h-indeksom od 25. Članica je i voditeljica Odjela za bioprocesno inženjerstvo Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Dobitnica je Godišnje nagrade za znanost RH (2017.) i drugih nagrada za svoja postignuća u istraživanju načina djelovanja i modulacije crijevne mikrobiote domaćina, biotehnološke proizvodnje i primjene probiotika, postbiotika i njihovog potencijala kao farmakobiotika.

KATARINA LISAK JAKOPOVIĆ

Mliječni proizvodi nove generacije

Izv. prof. dr. sc. Katarina Lisak Jakopović diplomirala je 2008. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na smjeru Prehrambeno inženjerstvo, te 2009. godine smjeru Nutricionizam istog fakulteta. Od travnja 2009. godine zaposlena je u Laboratoriju za tehnologiju mlijeka i mliječnih proizvoda, a od 2021. godine pročelnica je istog Laboratorija. Doktorski rad obranila je 2013. godine. Drži predavanja i vježbe iz mljekarske problematike na prijediplomskom i diplomskom studiju. Provela je godinu dana na stručnom usavršavanju na Tehničkom sveučilištu u Minhenu te je nagrađena potporom Njemačke akademske službe za razmjenu (DAAD). Dobitnica je dviju Nagrada Dekana: za najbolju studenticu u svojoj generaciji i za objavljen znanstveni rad. Osim toga, dobila je dvije nagrade Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta: za popularizaciju znanosti za 2023. godinu te za izvrsnost u nastavnom radu za 2025. godinu. Od prosinca 2017. godine članica je uređivačkog odbora znanstvenog časopisa Mljekarstvo i dvaju inozemnih znanstvenih časopisa, a od 2025. godine izvršna je urednica Hrvatskog časopisa za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam. Kao koautorica objavila je sveučilišni udžbenik Vrste mlijeka, dva poglavlja u znanstvenim knjigama te četiri stručno-popularne knjige. U novije vrijeme bavi se razvojem inovativnih i funkcionalnih mliječnih proizvoda.

BORIS LUKIĆ

Precizno stočarstvo u praksi: integracija genomike, biometrijskih senzora i okolišnih podataka za održivu proizvodnju mlijeka

Boris Lukić je izvanredni profesor na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Hrvatska. Kao jedan od najuspješnijih studenata, odradio je istraživačke prakse u Nacionalnom poljoprivrednom istraživačkom centru (FAL Braunschweig) u Njemačkoj te na farmi goveda AgroTak Group u Poljskoj. Godine 2006. dobio je Rektorovu nagradu za akademsku izvrsnost, a 2009. diplomirao je stočarstvo. Doktorat je stekao 2015. godine, provodeći istraživanja na Roslin institutu Sveučilišta u Edinburghu na temu genomske selekcije u svinja. Tijekom svoje akademske karijere pohađao je napredne tečajeve iz statistike i genomike te je kao istraživački suradnik sudjelovao u brojnim projektima financiranim od strane Ministarstva znanosti Republike Hrvatske, Hrvatske zaklade za znanost, programa Horizon 2020 i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Trenutno vodi veliki EU projekt koji integrira genomske podatke s tehnologijom senzora temeljenom na umjetnoj inteligenciji te upravlja s dva nacionalna znanstvena projekta, dok na još dva surađuje. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 2022. godine, a predaje na preddiplomskim i diplomskim studijima kolegije iz kvantitativne genetike, selekcije i uzgojnih programa u stočarstvu. Njegova istraživanja usmjerena su na genetiku i genomiku domaćih životinja, kao i na unapređenje lokalnih pasmina primjenom naprednih genomskih pristupa.

ANTE KASAP

Integracija genomike u nacionalne uzgojne programe pasmina malih preživača u proizvodnji mlijeka

Ante Kasap je izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje djeluje kao nastavnik i istraživač u području znanosti o životinjama. Koordinira i izvodi širok spektar preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih kolegija, s posebnim naglaskom na stočarstvo, kvantitativnu genetiku i dizajn uzgojnih programa za životinje. Njegov znanstveni rad osobito je usmjeren na genetsko unapređenje i održivost proizvodnih sustava malih preživača. Tijekom svoje karijere dr. Kasap istaknuo se stručnošću u genomskoj karakterizaciji te strateškoj integraciji genomske selekcije u tradicionalne uzgojne okvire. Njegova istraživanja nalaze se u samom vrhu modernizacije upravljanja stočarstvom, koristeći napredne statističke modele kako bi se premostio jaz između laboratorijskih spoznaja i njihove primjene na razini gospodarstava. Sudjelovao je u brojnim nacionalnim i međunarodnim istraživačkim projektima visokog utjecaja, osiguravši financiranje od uglednih institucija kao što su Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), Ministarstvo znanosti i obrazovanja te programi Europske unije HORIZON. Uz genetsko unapređenje populacija malih preživača za ekonomski važna svojstva, jedan od ključnih stupova rada dr. Kasapa jest očuvanje biološke raznolikosti. Široko je prepoznat po doprinosu očuvanju i razvoju uzgojnih strategija autohtonih hrvatskih pasmina, uključujući istarsku i pašku ovcu te istarsku kozu. Usmjerenošću na ove jedinstvene genetske resurse, njegov rad osigurava očuvanje kulturne baštine, ali i ekonomsku održivost regionalne poljoprivrede. Dr. Kasap istaknuta je figura u globalnoj znanstvenoj zajednici i redoviti sudionik vodećih međunarodnih foruma. Njegova istraživanja često se predstavljaju na najvažnijim svjetskim kongresima, uključujući godišnje skupove Europske federacije za znanost o životinjama (EAAP), Međunarodnog odbora za kontrolu proizvodnosti životinja (ICAR) te Svjetskog kongresa o genetici primijenjenoj u stočarskoj proizvodnji (WCGALP). Uz akademsko vodstvo, dao je značajan doprinos i struci kao autor utjecajnih stručnih priručnika, pružajući ključne, na dokazima utemeljene smjernice za suvremeni uzgoj ovaca i koza.

IVA DOLENČIĆ ŠPEHAR

Nezamrznuti mliječni deserti u kontekstu zdrave prehrane

Iva Dolenčić Špehar izvanredna je profesorica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 2004. godine, a na istoj je instituciji obranila i doktorski rad 2014. godine. Sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju, u području tehnologije proizvodnje fermentiranog mlijeka, vrhnja, maslaca i mliječnih deserata. Sudjelovala je u nekoliko projekata, među kojima se ističu: Inovativni pristup u hranidbi preživača u cilju poboljšanja nutritivnih i preradbenih svojstava mlijeka, Gradska i prigradska poljoprivreda za klimatsku otpornost i sigurnost hrane, Potencijal mikroinkapsulacije u proizvodnji sireva te Elementi ekološke proizvodnje i analitičke metode za dokazivanje izvornosti sira. Aktivno surađuje s industrijom kroz projekte usmjerene na unapređenje tehnologije mliječnih proizvoda te primjenu senzorske analize i ocjene kvalitete mliječnih proizvoda radi optimizacije proizvodnih procesa i razvoja inovativnih proizvoda. Trenutno obnaša dužnost predstojnice Zavoda za mljekarstvo na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

NEMANJA KLJAJEVIĆ

AI-potpomognuto predviđanje kinetike procesa i karakteristika proizvoda za odabir fermentacijskog konzorcija u mljekarstvu

Nemanja Kljajević, doktor znanosti iz područja prehrambene tehnologije, znanstveni je suradnik u Grupi za molekularnu mikrobiologiju (Departman za mikrobiologiju i biljnu biologiju) Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo (IMGGE) u Beogradu. Diplomirao je 2010., a doktorirao 2019. godine na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu s tezom iz znanstvenog područja tehnologije mlijeka. Njegova područja interesa uključuju mikrobiologiju hrane, tehnologiju mlijeka, statističku analizu te primjenu umjetne inteligencije u fermentacijskim procesima. Unutar laboratorija posebno se posvećuje statističkoj obradi podataka i razvoju prediktivnih modela. Posljednjih godinu dana fokusira se na prediktivno modeliranje funkcionalnosti starter kultura pomoću globalne epistaze, što će biti središnja tema njegova plenarnog izlaganja. Tijekom karijere stekao je više od deset godina praktičnog iskustva u mljekarskoj industriji, obnašajući odgovorne dužnosti u proizvodnji sireva i fermentiranih proizvoda, uključujući mjesto proizvodnog menadžera u pogonima za preradu mlijeka. Na plenarnom predavanju pod naslovom „AI-potpomognuto predviđanje kinetike procesa i karakteristika proizvoda za odabir fermentacijskog konzorcija u mljekarstvu“ prikazat će pregled suvremenih AI/ML alata u mljekarstvu, usporedbu s klasičnim statističkim metodama (RSM, frakcijski faktorijelni dizajn) te detaljno predstaviti pristup globalne epistaze koji omogućuje predviđanje učinka tisuća neispitanih kombinacija sojeva iz tek nekoliko stotina eksperimenata.